Mental Health Zone | Uvod
Što je krizni (traumatski) događaj?
Krizni (traumatski) događaj je iznenadan ili rijedak događaj koji djeluje iznimno uznemirujuće na većinu prisutnih osoba. Uključuje mogući ili stvarni gubitak osoba, stvari ili vrijednosti važnih za pojedinca ili skupinu te dovodi do patnje gotovo kod svakoga tko ga iskusi bez obzira koliko je netko psihički i fizički snažan i zdrav prije takvog događaja. Pogođene osobe krizni događaj obično ne mogu same savladati sa znanjem i vještinama koje koriste u rješavanju ostalih stresnih situacija i životnih problema.
Krizni događaji su događaji koji utječu na pojedince (primjerice otmica, silovanje, prometna nesreća) i događaji koje pogađaju skupine ili zajednice (primjerice oružana pljačka, prirodne katastrofe, izbjeglička kriza, rat, teroristički napadi, pandemije).
Što je psihološka kriza?
Psihološka kriza je stanje uzrokovano nekim kriznim događajem te se može uočiti kroz reakcije koje se mogu javiti tijekom samog događaja, neposredno nakon, ali i kao odgođene reakcije na taj događaj.
Psihološku krizu možemo prepoznati po ovim znakovima:
- osjećaj gubitka kontrole
- osjećaj rastresenosti i smetenosti
- preplavljenost emocijama
- osjećaj uznemirenosti i prekid uobičajenog načina funkcioniranja osobe
- snažan osjećaj ranjivosti
Krizne situacije također mogu snažno i iznenadno utjecati na naša temeljna uvjerenja o:
- sigurnosti svijeta, nas samih i nama bliskih ljudi
- povjerenju u druge ljude i društvo, osobito ako je krizni događaj nastao kao rezultat ljudskog djelovanja
- kontroli nad onim što nam se događa u životu
- vlastitoj vrijednosti kroz narušenu sliku o sebi, osjećaj bespomoćnosti, a ponekad i krivnje i srama kod preživjelih
- intimnosti kroz osjećaj da nas drugi ljudi ne razumiju, osjećaj otuđenosti od drugih i narušeno povjerenje u ljude
Ljudi mogu vrlo različito reagirati na isti krizni događaj, no u danima i tjednima nakon traumatskog događaja, većina ljudi iskusi različite stresne i traumatske reakcije o kojima govorimo u nastavku teksta. Stresne i traumatske reakcije se uglavnom pojavljuju odmah nakon događaja, no mogu se pojaviti i odgođene traumatske reakcije koje katkad mogu biti uzrokovane događajem koji osobu podsjeća na prvotni traumatski događaj.
U mnogim slučajevima psihološko stanje krize prolazi s vraćenim osjećajem sigurnosti, ponovnom uspostavom rutine i podrškom zajednice. Ipak, kod nekih od nas zbog izostanka mogućnosti nastavka života na koji smo navikli, prethodnih životnih iskustava ili izostanka potrebne podrške, stanje krize se može produžiti, a ponekad čak i rezultirati ozbiljnim posljedicama po naše tjelesno i mentalno zdravlje. Većina ljudi tijekom svog života iskusi barem jedan krizni (traumatski) događaj, mnogi od nas i više njih. Ova platforma je stoga namijenjena svima koji su doživjeli krizno iskustvo s namjerom da vam pruži potrebne informacije, ohrabrenje i podršku na vašem putu prema oporavku.
Važno za znati!
Reakcije na traumatske događaje su:
- izrazito neugodne
- svojstvene gotovo svim ljudima koji su proživjeli traumatsko iskustvo
- nisu znak slabosti ili znak da s vama nešto nije u redu
- mogu trajati tjednima, ali i nekoliko mjeseci
- mogu se javiti odmah nakon traumatskog iskustva, ali i mjesecima (nekada čak i godinama) nakon
Radi se o normalnim reakcijama na nenormalne okolnosti koje su vam se dogodile.
Kada potražiti stručnu pomoć?
U nošenju s različitim reakcijama na traumatski stres, gotovo svakome od nas može koristiti podrška stručnjaka mentalnog zdravlja (psihologa ili psihoterapeuta), a nekima od nas može biti potrebna i dodatna podrška u vidu uzimanja posebnih lijekova namijenjenih bržem oporavku koje može propisati liječnik, specijalist psihijatrije. Kada imamo problem sa zdravljem, za to ćemo obično potražiti pomoć liječnika. Kada nas boli zub, posjetit ćemo zubara. Ipak, neki ljudi mogu zazirati od traženja podrške stručnjaka mentalnog zdravlja iz straha da takav vid pomoći može značiti da su slabi, mentalno oboljeli („ludi“) ili da će ih drugi ljudi osuđivati zbog toga. Nadilaženje neugode pri traženje podrške kada nam je teško odlika je hrabrih, svjesnih i samostalnih ljudi koji imaju zdrav kapacitet da brinu sami o sebi i o ljudima kojima su važni.
Također je važno znati da većina ljudi koja se obraća stručnjacima mentalnog zdravlja nije mentalno oboljela kao i da obraćanje stručnjaku mentalnog zdravlja podrazumijeva povjerljivost pa stoga na vama ostaje odluka o tome hoćete li s ikime podijeliti informaciju o tome da ste se obratili za pomoć.
U nastavku se nalazi tablica čestih reakcija na traumatski stres i reakcija koje ukazuju na moguću potrebu za podrškom stručnjaka.
- Teškoće u koncentraciji, prisjećanju i pamćenju
- Teškoće pri donošenju odluka
- Zbunjenost
- Previše misli odjednom
- Često razmišljanje o događaju, vraćanje slika i zvukova vezanih za događaj bez mogućnosti kontrole
- Nemogućnost objektivnog sagledavanja situacije
- Iskrivljen doživljaj vremena
- Doživljaj besmisla
- Gubitak interesa
- Okrivljavanje sebe
- Košmari i noćne more
- Misli i ideje o samoubojstvu
- Misli i planovi da povrijedimo nekoga drugoga
- Dezorijentiranost (izgubljenost u vremenu i prostoru)
- Nekontrolirane slike traumatskog događaja koje izazivaju osjećaj kao da se ponovno događa
- Intenzivne noćne more
- Halucinacije (npr. vidimo ili čujemo stvari koje drugi ljudi ne vide i ne čuju)
- Deluzije (vjerujemo ili mislimo nešto što objektivno nije tako, npr. mislimo da nas netko progoni, da imamo posebne moći…)
- Paranoja (imamo ideje da nam netko hoće nauditi, a nije realno tako)
- Nemogućnost donošenja jednostavnih odluka
Česte reakcije na traumatski stres
- Šok, nevjerica
- Osjećaj praznine, „tupost“
- Odsutnost (naše misli se nalaze negdje drugdje, ne u sadašnjosti)
- Osjećaj „zaleđenosti“
- Osjećaj otuđenosti i izoliranosti od drugih
- Krivnja, sram, sumnja u sebe
- Anksioznost
- Osjećaj nesigurnosti
- Osjećaj nemoći, beznadnosti i bespomoćnosti
- Nemir
- Iritabilnost, bijes, ljutnja
- Promjene raspoloženja
- Tuga, plačljivost
- Osjećaj ushićenosti zbog preživljavanja
Kada potražiti pomoć stručnjaka?
- Panični napadaji
- Često ponavljanje emocionalnih reakcija koje nisu uobičajene u situaciji u kojoj se nalazimo (npr. histeričan smijeh)
- Jaki i trajni osjećaj krivnje ili srama
- Izrazito intenzivne i preplavljujuće emocije (previše jakih emocija odjednom)
- Dugotrajan osjećaj emocionalne praznine („tuposti“)
- Ustrajan i jak osjećaj očaja, beznađa i/ili bespomoćnosti
Česte reakcije na traumatski stres
- Problemi u komunikaciji s drugim ljudima
- Smanjena aktivnost i produktivnost
- Ispadi bijesa, učestali sukobi s drugima
- Hiperaktivnost (pretjerana aktivnost, s puno energije)
- Problemi sa spavanjem
- Trzanje na svaki zvuk
- Izrazit umor
- Sukobi unutar obitelji
- Plakanje
- Povlačenje ili potpuno osamljivanje
- Zloupotreba alkohola, cigareta, tableta
- Izraziti strah od samoće i odvajanja od ljudi
- Nemogućnost obavljanja dnevnih zadataka koje smo ranije obavljali bez teškoća
Kada potražiti pomoć stručnjaka?
- Nemogućnost brige o sebi i izvršavanja svakodnevnih obaveza
- Reakcije koje ugrožavaju sigurnost same osobe i/ili drugih ljudi
- Izrazita hiperaktivnost (pretjerana aktivnost, s puno energije)
- Nepokretnost
- Nijemost
- Ponavljajuća ponašanja karakteristična za mlađu dob (primjerice „njihanje“)
- Neprikladan bijes
- Nasilje i ozbiljne prijetnje
- Gubitak kontrole
- Nekontroliran i ponavljajući dugotrajan plač
- Upuštanje u visokorizične aktivnosti (koje štete nama i drugima)
- Autodestruktivna i antisocijalna ponašanja (povređivanje sebe ili drugih ljudi)
- Česte nesreće / slučajna ozljeđivanja
- Znakovi ovisnosti
Česte reakcije na traumatski stres
- Ubrzan puls
- Glavobolja, bolovi u vratima i leđima, vrtoglavica, osjećaj slabosti, drhtanje, teškoće u disanju, stezanje i gušenje u grlu i plućima, pritisak u grudima
- Osjećaj „knedle u grlu“
- Izrazito jake reakcije na iznenadne podražaje
- Promjene apetita
- Bol u mišićima, mišićna napetost
- Trbuhobolja i probavne tegobe
- Poremećen apetit, mučnina, proljev, bolovi u želucu
- Iscrpljenost, poremećaji sna
- Noćno znojenje
- Agitiranost
- Pogoršanje već postojećih zdravstvenih tegoba
- Poremećaj menstrualnog ciklusa
- Promjene u seksualnoj želji i ponašanju
Kada potražiti pomoć stručnjaka?
- Teškoće s disanjem
- Hiperventiliranje
- Neujednačen puls ili bolovi u prsima
- Vrtoglavica
- Iznenadna slabost ili ukočenost
- Poteškoće s govorom ili razumijevanjem
- Iznenadne nagle glavobolje
- Gubitak svijesti
- Dugoročno povraćanje ili proljev
Česte reakcije na traumatski stres
- Ljutnja na boga
- Jačanje vjere
- Novopronađena vjera
- Povlačenje iz vjerskih zajednica
- Praznovjerje
Kada potražiti pomoć stručnjaka?
- Kriza vjere s jakim popratnim reakcijama
- Gubitak vjere (kod osoba kojima je vjera prethodno bila jako važna)
- Opsesivne misli (javljaju se protivno našoj volji) religiozne tematike
- Kompulzivno prakticiranje vjere (npr. molitva i obavljanje vjerskih rituala u toj mjeri da ometa obavljanje drugih svakodnevnih aktivnosti)
- Halucinacije ili deluzije religiozne tematike
Ukoliko kod sebe prepoznajete smetnje označene crvenom bojom svakako vam savjetujemo da kontaktirate stručnjaka za mentalno zdravlje kako biste u ovom trenutku dobili potrebnu podršku u pronalaženju načina da se lakše suočite s teškoćama s kojima se susrećete. Kontaktirajte psihologe, psihoterapeute, vašeg liječnika ili osoblje organizacija koje djeluju u vašoj zajednici kako bi vam pružili podršku ili vas uputili na stručnjaka koji vam može pružiti podršku.
VAŽNO!
Ukoliko zapažate da vam je toliko teško da razmišljate o tome da naudite sami sebi ili nekome drugome, važno je da se neodgodivo obratite za pomoć. Ukoliko nemate pristup stručnjaku mentalnog zdravlja ili liječniku koji vas mogu uputiti kome se obratiti, to možete učiniti i odlaskom na hitan prijam.
Panični napadaji
Panični napadaji su iskustva intenzivnog straha i/ili tjeskobe, obično popraćeni snažnom fizičkom reakcijom. Događaju se kad ne prijeti stvarna opasnost u našoj blizini.
Tipični simptomi uključuju: brzo kucanje srca, drhtanje, poteškoće s disanjem i osjećaj vrtoglavice. Panični napadaji traju između 5 i 20 minuta.
Ovdje možete pronaći nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći:
Disanje:
Znamo da je teško ali smirit će vaš živčani sustav. Stavite jednu ruku na trbuh i polako udahnite kroz nos i izdahnite kroz usta barem 10 puta zaredom.
Podsjetite se da:
„Iako ovo nije ugodno, neće me ubiti i neću poludjeti.“
„Osjećaj da se nalazim u opasnosti je samo jedan od simptoma paničnog napadaja.“
„Sad doživljavam panične napadaje, ali oni će s vremenom nestati, samo moram biti strpljiv/a.“
„I ovo će proći – kao što uvijek prođe.“
Stimulirajte svoja osjetila:
Od pomoći vam može biti nastojanje da se održite u sadašnjem trenutku i pokušate smiriti.
Primjerice, možete dodirivati neke stvari, slušati zvukove oko sebe, popiti čašu vode, kratko prošetati…
Osvijestite što se događa:
Recite si da doživljavate panični napadaj. Svijest o tome da se radi o paničnom napadaju i da imate kapaciteta proći kroz to će vas smiriti.
Nemojte se boriti protiv toga:
Možda se čini nelogičnim, ali jedan od najefektivnijih načina nošenja s paničnim napadajem je da prođete kroz njega umjesto da se opirete. On je poput vala koji dođe i ode sam od sebe.
Reference
Pregrad, J. (1996). Stres, trauma, oporavak. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć
https://dpp.hr/wp-content/uploads/2020/07/Stres_Trauma_Oporavak-min.pdf
WHO (2011) Psychological first aid: Guide for field workers https://www.who.int/publications/i/item/9789241548205
Médecins du Monde Belgique (2016). Psihološka prva pomoć.
Heath, A., Mashuga, H. & Arens, A. (2015). Effects of a Conscious Breathing Intervention on Emotion and Energy Flow: https://sophia.stkate.edu/ma_
Walker, M. (2018). Why we sleep. Penguin Books.
https://www.webmd.com/balance/what-is-box-breathing
https://caps.arizona.edu/grounding#senses
https://blissfulkids.com/mindfulness-exercises-for-kids-teddy-bear-belly-breathing/
https://au.reachout.com/articles/how-to-challenge-negative-thoughts
https://www.getselfhelp.co.uk/docs/SafePlace.pdf
